"Do�ite, djeco, poslu�ajte me, u�it �u vas strahu Gospodnjem!"
"�to bi nam, bra�o predraga, moglo biti milije od takva
Gospodnjeg glasa koji nas zove" (Pravilo sv. Benedikta)

"Moli i radi ...da se u svemu slavi Bog!"

Od po�etka Crkve mnogo je kr��ana �eljelo slijediti Krista izbliza. Da ga �to bolje slu�aju, povla�e se iz svijeta u osamu, �esto i u pustinju. Zvali su se monasi. Neki su od njih �ivjeli samotni�ki, neki su se okupljali u zajednice.

Sveti Benedikt, otac zapadnog mona�tva, rodio se oko 480. godine u mjestu Norcia u Umbriji, a umro oko 547. na Montecassinu. Ondje je napisao svoje mona�ko Pravilo, koje je mudro protkao Svetim pismom te obogatio predajem kr��anskog Istoka i Zapada. Benediktova sestra Skolastika slijedila je primjer svoga brata i po�ela okupljati koludrice.

Benediktinski monasi i koludrice djeluju u Hrvatskoj preko tisu�u godina. Ve� davne 852. godine hrvatski knez Trpimir ustanovio je prvi benediktinski samostan u Ri�inicama kod Solina.. U sljede�im stolje�ima mno�ile su se benediktinske zajednice koje �e, dr�e�i se na�ela "moli i radi", biti u�itelji duhovnosti i kulture, zanatstva i poljodjelstva. Mogli su druge pou�avati jer su sami bili Kristu pou�ljivi.

Danas u Hrvatskoj ima osam zajednica benediktinskih koludrica: u Cresu, Hvaru, Krku, Pagu, Rabu, �ibeniku, Trogiru i Zadru. Godine 1996. ujedinile su se u Federaciju benediktinskih koludrica u Hrvatskoj "Bl. Alojzija Stepinca". Od godine 1965., u ponovno otvorenom samostanu na �okovcu, �ivi i jedna zajednica benediktinskih monaha.

Odgovaraju�i na Bo�ji poziv; koludrica zavjetuje obra�anje svoga vladanja i stalnost u zajednici, prema Pravilu sv. Benedikta, �ive�i u �isto�i, siroma�tvu i poslu�nosti. U Crkvi je sve�ano posve�ena i pozvana da "ni�ta ne pretpostavlja Kristovoj ljubavi" (Pravilo, 4,21). Najuzvi�eniji joj je uzor Presveta Djevica, koja je rije� Bo�ju slu�ala, prebirala u svom srcu i vjerno vr�ila.

Koludrice nastoje usmjeravati sav svoj �ivot na tra�enje Boga. Da to bolje ostvare, �ive zajedno, u skrovitostt i sabranosti. U Duhu Svetom sa Sinom sjedinjene prinose Ocu molitve i �rtve za potrebe Crkve i cijeloga svijeta. Zbog zajedni�ke mona�ke ba�tine iz razdoblja nepodijeljene Crkve, na osobit se na�in sjedinjuju s Kristom u njegovoj veliko-sve�eni�koj molitvi "da svi budu jedno".

Slavljenje Boga liturgijskim �inima uzvi�ena je obveza i velika povlastica u �ivotu koludrice. �rtva i gozba euharistijskog slavlja u srcu je njezina �ivota, a po molitvi �asoslova, �to ga sv. Benedikt naziva "Djelo Bo�je", u srcu su Crkve moliteljice.

Koludrici je, dakle, najva�nija liturgijska molitva. Druga bitna sastavnica njezina �ivoga je bo�ansko �itanje, latinski "lectio divina", to jest slu�anje Boga koji nam rije� svoju �ita. Koludrica zato �uti jer slu�a Boga koji joj govori. Slu�a ga pozorno da mu dobro odgovori. Njezin odgovor nije samo rije�ju, nego i djelom. Stoga je rad tre�a sastavnica mona�kog �ivota. Svojim radom sudjeluje u Bo�jem stvarateljskom djelu, doprinosi uzdr�avanju svoje zajednice i pomaganju potrebnih.

Koludri�ke su zajednice samostalne i svaka ima svoje vlastito polje rada. Ipak, �ivot svake zajednice, i u njoj svake koludrice, u znaku je benediktinskog gesla - uzetog iz Svetog pisma: DA SE U SVEMU SLAVI BOG!