Slavimo Isusovo ro�enje. Dok drugi narori za taj blagdan imaju vi�e opisan naziv, kao npr. talijani Natale, - ro�enje,

francuzi Noel, - nov

Nijemci- Weihnachten, meka - nje�na no�,

Englezi Christmas,

koleda, Bugari

mi slaveni, hrvati blagdan Kristova ro�enja nazivamo BO�I�; deminutiv od Boga, = MALI BOG.

Pisci prvih stolje�a Crkve koje nazivamo CRKVENI OCI, kad opisuju Bo�i�ni doga�aj, pi�u o Bo�jem SAGIBU prema �ovjeku.

Bog je �ovjeku pri�ao s tolikom ljubavlju da postane MALI BOG!

Bog po mjeri �ovjekovoj.

Bog sin vje�noga Boga progovara �ovjeku ljudskim jezikom, pristupio mu je u ljudskoj prilici.

�to vi�e; postaje dijete da poka�e koliko je �ELJAN NA�E LJUBAVI.

Sam je najprije u�ini ono �to �e kasnije u�initi preduvjetom ulaska u Kraljevstvo:

" Ako ne postanete kao djeca. ne, ne�ete u�i u kraljevstvo Bo�je".

Tako blagdan Bo�i�a postaje - po svojem najizvornijem smislu - blagdanom novih me�uljudskih odnosa, blagdanom ljudske solidarnosti i uzajamnosti.

Poziva nas da budemo �eljni jedni drugih, poduprti jedni drugima - u obitelji, rodbini, susjedstvu, sumje�tanima, u zajednici naroda i dr�ava, u Crkvi - u ujedinjenom �ovje�anstvu.

Otkako "on sebe dade za nas", kako �usmo u poslanici, pozvani smo da budemo �uvari JEDNI DRUGIH, �uvar brata, sestre svoje...

No�as slavimo vrhunsku gestu Boga, Oca, koji nam u svom Sinu Kristu Isusu o�itova svoje �ovjekoljublje.

I tako s�m posta mjerom ne samo na�eg BOGOLJUBLJA nego i �OVJEKOLJUBLJA.

Dok smo u proteklim danima u liturgijskim �itanjima �esto bili usmjereni da motrimo vi�e osoba po kojem nam je do�lo spasenje, kao npr Ivan Krstitelj, Zaharija i Elizabeta, Marija i Josip, sada ta radosna vijes sa slame u jaslama ide dalje od Josipa i Marije, njih je Krist ve� osvijetlio i to svijetlo sada kre�e prema pastirima, oni �e postati i prvi BLAGOVJESNICI �irem krugu ljudi. Evangelizirani - evangeliziraju!

Tako je ta prva Bo�i�na Blagovijest prijenosom iz stolje�a u stolje�e, od nara�taja do nara�taja do�la i do nas.

I u ovoj svetoj no�i ho�e da nas ponovo uzbudi i obraduje.

Isus se upisuje kao KAMEN TEMELJAC u povijest svijeta, u sudbinu svakoga �ovjeka i svakog ljudskog nara�taja.

"Nema u drugome imenu spasenja" re�i �e neustra�ivo sveti Petar pred velikim Vije�em.

Ni�ta za svijet nije opasnije nego - ne primiti Krista.

Kristu smo svi mi va�ni tako i on treba biti va�an za sve nas.

"Evan�elje nudi nudi mogu�nosti takve promjene svijeta da bi se u ljudskom rodu mogle doga�ati mnoge radosne vijesti:

da su potla�eni oslobo�eni,

mr�nje uga�ene,

svi izbjegli i prognani u domovinu vra�eni;

zatvorenici zbog savjesti i uvjerenja oslobo�eni;

besku�nici nastanjeni,

nezaposljeni zaposleni,

prava ljudska za�ti�ena,

moralni principi po�tovani!

Kakve bi to bile radosne vijesti!?

Ove no�i, an�eli pjevaju: SLAVA BOGU NA VISINI - a na zemlji MIR LJUDIMA:

Ljudi u skladu s Bogom bit �e skladatelji mira me�u sobom.

I najve�a slava Bo�ja bit �e - MIR svih ljudi.

To je na� golem posao!

Antun Pe�ar